AUSTRO-UGARSKA BRONZANA MEDALJA ZA HRABROST NA BREZOVOM POLJU

 

Brezovo polje u mjesnoj zajednici Glinica udaljeno je oko petnaest kilometara od naselja Velika Kladuša, a ime je dobilo zbog brojnih breza i brezovih šuma. To neveliko polje po nekim svojim reljefnim karakteristikama i orijentaciji sjever-jug slično je kraškim poljima, koja se nalaze na čitavom Dinarskom području. Na Brezovom polju nalazi se i istoimeno selo, koje broji pedesetak obiteljskih kuća. Baš na njegovim pitomim krajolicima prije točno pet godina rodila se ideja o velikoj likovnoj izložbi o austro-ugarskim vojnicima iz Bosne i Hercegovine, koji su se u vrijeme Prvog svjetskog rata borili na sočanskom frontu. Ta ideja je uspješno, i to s Katalogom izložbe, realizirana u Republici Sloveniji odnosno u Tolminskom muzeju od 13.6. do 30.9. 2014. godine. A već u mjesecu martu 2018. godine u neposrednoj blizini glavnog seoskog puta, obiteljske kuće, te gospodarskih objekata Fate i Hasana Mekanovića otkrivena je jedna medalja, koja je kovana u vrijeme zadnjeg austro-ugarskog cara i kralja Karla I. (1916-1918). Naravno, na njenoj ušici nema ni traga od trokutaste vrpce sa crvenim i bijelim prugama na koju je inače bila pričvršćena. Dugotrajna prisutnost medalje u hladnom i vlažnom tlu ostavila je posljedice i na njenoj površini: u cjelosti je prekriva deblji sloj tamnozelene patine, a primijetno je i napuknuće. Radi se u stvari o bronzanoj medalji za hrabrost s kojom je u vrijeme Prvog svjetskog rata bio odlikovan neki austro-ugarski niži oficir ili obični vojnik. Ona ima oblik pravilnog kruga sa radijusom od trideset milimetara. Na njenom aversu, u samom središtu nalazi se lik mladog cara i kralja Karla I. u maršalskoj uniformi, a u neposrednoj blizini njegovog lika i rubova medalje teče solidno čitljiv latinski natpis: »CAROLVS D.G.IMP.AVST.REX BOH.ETC.ET REX APOST.HUNG« (bos. »Karlo, milošću Božjom car Austrije, kralj Češke itd. i apostolski kralj Mađarske«). Uz njen rub na dijelu carevog ramena samo se nazire drugi, dosta sitniji natpis »KAUTSCH«. Na reversu, na drugoj strani medalje sasvim u sredini, uokviren lovorovim vijencem i regimentskim zastavama nalazi se nešto slabije uočljiv veliki latinski natpis »FORTITUDINI« (bos. »Za hrabrost«).

Na temelju svih ovdje navedenih činjenica jasno je da je u selu Brezovo Polje otkrivena bronzana medalja, koja je kovana u vrijeme zadnjeg austro-ugarskog cara i kralja Karla I. Naime, nakon smrti cara i kralja Franje Josipa 21.11. 1916. godine, Karlo I. je okrunjen  30.12. 1916. godine, te je tako preuzeo suverenitet i nad svim postojećim državnim odlikovanjima Austro-Ugarske Monarhije. Među tim odlikovanjima svakako najpopularnija je bila medalja za hrabrost (njem. »TAPFERKEITSMEDAILLE«), koju je osnovao car Josip II. 19.7. 1789. godine. Ta medalja se je dodjeljivala samo za hrabre poduhvate u ratu, a imala je četiri stupnja: zlatna, srebrna I. stupnja (obje s promjerom od četrdeset milimetara), te srebrna II. stupnja i bronzana (obje s promjerom od trideset milimetara). Medalju za hrabrost mogli su dobiti samo niži oficiri i vojnici, a jako je zanimljiva za proučavanje, jer se njezin izgled mijenjao s promjenama na prijestolju. Naime, avers medalje krasio je lik aktualnog vladara, okružen vladarskim naslovom, a na reversu u sredini bio je njemački natpis: »DER TAPFERKEIT« (bos. »hrabrost«), okružen s lovorovim vijencem i regimentskim zastavama.

Bronzana medalja za hrabrost uvedena je tek 14.2. 1915. godine, a dodijeljivala se je i nakon smrti cara i kralja Franje Josipa, odnosno sve do 4.4. 1917. godine, kad je profesor Heinrich Kautsch (1859-1943) u Beču iskovao novu medalju s likom mladog cara i kralja Karla I, i to tako što je na reversu medalje zamijenio njemački natpis »DER TAPFERKEIT« s latinskim natpisom: »FORTITUDINI«. Kasnije se je ta medalja kovala i u naselju Kremnica (danas u Slovačkoj). Odluka da se pojedini stupanj medalje za hrabrost može dobiti i više puta donesena je inače 29.11. 1915. godine. U takvim slučajevima na vrpcu bi se obično pričvrstila osam milimetara široka pločica od nehrđajućeg čelika, odnosno dvije ili tri takve pločice, ovisno o tome koliko je puta vojnik odlikovan istom medaljom.

U vrijeme Prvog svjetskog rata brojnim austro-ugarskim vojnicima iz Bosne i Hercegovine dodijeljena je bronzana medalja za hrabrost. O tome uostalom svjedoče podaci koje je bosanski historičar Zijad Šehić objavio u Sarajevu 2007. godine, i to u knjizi s naslovom »U smrt za cara i domovinu! Bosanci i Hercegovci u vojnoj organizaciji Habsburške monarhije 1878-1918«. U spomenutoj knjizi stoji i to da je austro-ugarskim vojnicima iz Bosne i Hercegovine dodijeljeno više od 23000 bronzanih medalja za hrabrost, a samo vojnicima iz Drugog pješadijskog regimenta (koji je inače imao sjedište u Banjoj Luci i bio najelitnija austro-ugarska vojna formacija u Prvom svjetskom ratu) dodijeljeno je blizu 4300 bronzanih medalja za hrabrost.

Naravno, danas možemo samo nagađati na koji je način na Brezovo polje dospjela austro-ugarska bronzana medalja za hrabrost, te tko, kad i gdje ju je (u vrijeme Prvog svjetskog rata) mogao dobiti. Kao razlog zbog kojeg je skončala u blatu možda bi se moglo smatrati čak i osnivanje nove državne tvorevine, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1.11. 1918. godine? Bilo kako bilo, ovdje je u vezi s tim vrijedno istaknuti da su pred početak Prvog svjetskog rata u selu Brezovo Polje živjele isključivo obitelji pravoslavnih hrišćana: Beronja, Đenić, Đukić, Kesić, Oljača, Orelj, Pađen, Pemac, Popović, Rebić, Romić, Stević, Škorić, Tatić, Tepavac, Veselica i Vignjević. Koliko je bilo Brezopoljaca mobiliziranih u austro-ugarsku vojsku, a koliko ih je ostalo na svojim ognjištima? Poznato je naime, da austro-ugarske vlasti u Bosni i Hercegovini nisu samo regrutirale pravoslavne hrišćane, već su ih i masovno internirale u logore. Uostalom, o tome na svojevrstan način svjedoči i činjenica da je zemljoradnička zadruga u selu Glinica, čiji su članovi bili i Brezopoljci, nakon sedam godina postojanja prestala s radom u januaru 1917. godine. Ozbiljnije bavljenje tim burnim događajima i potragu za odgovorima na pitanja u vezi s otkrićem bronzane medalje za hrabrost otežava naročito činjenica, da je iz sela Brezovo Polje u prva tri desetljeća nakon Drugog svjetskog rata odselila većina obitelji pravoslavnih hrišćana, te da danas u tome selu živi još samo jedna njihova obitelj. U svakom slučaju potrebno je nastaviti sa istraživanjima.