petek, 13. januar 2017

                       

                                                              VRANA NA VRANOGRADU

Ptica vrana već od davnina ima posebno mjesto u životu čovjeka: zbog crne boje perja postala je zastrašujući simbol smrti, a zbog natprosječne inteligencije čak i stvoritelj svijeta. Stručnjaci su dokazali da vrana može zapamtiti izgled ljudskog lica, a o tome na svojevrstan način svjedoči i stara latinska poslovica »Cornix cornici oculos non effodiet« (Vrana vrani oči ne kopa). Ta ptica nije poznata samo po dobrom pamćenju, odličnoj komunikaciji i prilagodljivosti, već i po planskom rješavanju različitih, često i dosta složenih problema. Dakle, jedna od najznamenitijih biblioteka u Europi u petnaestom stoljeću nije baš sasvim slučajno dobila ime »Corviniana«.
Prije četiri godine u jednom članku objavljenom na ovom blogu tvrdio sam da je po ptici vrani dobila ime srednjovjekovna tvrđava Vrnograč kod Velike Kladuše, te predložio da se vrati u upotrebu njeno staro ime Vranograd odnosno Vranograč.
FOTO: ŠEFIK SADIKOVIĆ

RUŠEVINE TVRĐAVE VRANOGRAD (VRANOGRAČ) KOD VELIKE KLADUŠE FOTO: ŠEFIK SADIKOVIĆ
Na ovom mjestu želim predstaviti još ozbiljnije argumente na temelju kojih je moguće tvrditi da Vrnograč zaista nisu mogli sagraditi ni djevojka s imenom Vrana, a ni kapetan Vranić. Naime, na cijelom području nekadašnje Titove Jugoslavije pa i šire dokumentirani su brojni toponimi i hidronimi, koji su svoje ime dobili po ptici vrani. Na prvom mjestu želim spomenuti planine Vran (2074m) i Vranica (2112m), koje spadaju među deset najviših planina u Bosni i Hercegovini. Približno deset kilometara od Zenice na lijevoj obali rijeke Bosne nalazi se stari grad Vranduk, koji je u vrijeme srednjovjekovne Kraljevine Bosne dokumentiran kao jedan od posjeda članova vladarske dinastije Kotromanić.(1)
VRANDUK
Vrijedno je istaknuti i to da se na brdu Vrana kod naselja Kakanj nalaze ruševine neke tvrđave u kojoj je izgleda živjela bosanska kraljica Kujava.(2) Po ptici vrani dobiše ime i slovensko naselje Vransko i srpsko naselje Vranje. Posebnu pažnju zaslužila je činjenica da se je u tvrđavi Vrana kod Zadra u jedanaestom stoljeću čuvala sveta kruna Kraljevine Hrvatske.(3) U blizini spomenute tvrđave nalazi se Vransko jezero. Zaista bi bilo teško nabrojiti sva sela, koja su dobila ime po ptici vrani. Jako puno ih je s imenima Vrana, Vranac, Vrane, Vranci, Vrančić, Vranovac, Vranovina, Vranište, Vranjska, Vranjica,Vranjače, Vranjic, Vranješevina, Vranjak, Vranjevo Selo, Vranjina, Vranić i Podvranić. Po ptici vrani nastala su naravno i prezimena Vranić, Vranković, Vranješ, Vranješević, Gavran i Kavran. Zbog vrane je i crni konj dobio ime vranac, a nesumnjivo i tvrđava Vranograd odnosno Vranograč kod Velike Kladuše. Zanimljivo je da se istoimena tvrđava nalazi i u blizini Bihaća, a spomenuta je u pjesmama o epskom narodnom junaku Tali Ličaninu.(4)
GRB SLOVENSKE OPĆINE VRANSKO

RUŠEVINE TVRĐAVE VRANA KOD ZADRA

RUŠEVINE TVRĐAVE VRANOGRAD (VRANOGRAČ) KOD BIHAĆA
Na kraju mi je ostalo još samo da upozorim da je iz imena tvrđave Vranograd odnosno Vranograč vjerovatno zbog nemara i bržeg načina izgovora ispao jedan samoglasnik a. Nešto slično dogodilo se je i s imenom obližnjeg sela Orčeva Luka (Oručeva Luka).

                                                     Literatura


1. Hamdija KREŠEVLJAKOVIĆ, Stari bosanski gradovi, Naše starine 1, Sarajevo 1953, str. 19-20.


3. Grga NOVAK-Vjekoslav MAŠTROVIĆ, Povijest Vrane – političko, kulturno i privredno značenje vrane kroz stoljeća, Radovi Instituta JAZU, Zadar 1971.





Ni komentarjev:

Objavite komentar