Gotičke slijepe arkade na kraljevskom dvoru na Bobovcu                                      i na Dvoru pri Polhovem Gradcu

U Ljubljani prije desetak godina uz interpretaciju heraldičkih simbola, pečata i novca prvog bosanskog kralja Tvrtka I. Kotromanića, predstavio sam i hipotezu da je u jednom od grobova u dvorskoj crkvi na Bobovcu pokopan kralj Tvrtko I. (1) Iako je bila ta hipoteza sasvim solidno argumentirana dosad nije privukla naročitu pažnju istraživača: koliko mi je poznato spomenuo ju je jedino ugledni slovenski povjesničar Peter Štih i to u svojem članku objavljenom u ljubljanskom Vojetovom zborniku 2006. godine.(2) To i nije tako čudno ako uzmemo u obzir činjenicu da je sličnu sudbinu doživjela i većina artefakata, koje je sredinom prošlog stoljeća na Bobovcu otkrio bosanski arheolog Pavao Anđelić (1920-1985).

Među onim gotovo sasvim zaboravljenim bobovačkim artefaktima ovdje želim upozoriti samo na gotičkim slijepim arkadama ukrašene kamene ploče od kojih su napravljeni grobovi plemenitih Kotromanića.  

Gotičke slijepe arkade IZVOR: PAVAO ANĐELIĆ, Bobovac i Kraljeva Sutjeska. Stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću, Sarajevo 1973

Gotičke slijepe arkade IZVOR: PAVAO ANĐELIĆ, Bobovac i Kraljeva Sutjeska. Stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću, Sarajevo 1973

Pavao Anđelić ih je ovako opisao: »Na dvije bočne ploče izveden je ukrasni motiv slijepih arkada. Na jednoj, koja je sačuvana u cjelini i u prvotnom položaju u konstrukciji sjeverne (Ostojine) grobnice, to su jednostavne polukružne (romaničke) arkade koje oponašaju ovaj motiv sa slikarskih platna i ne tendiraju za vjernim prikazivanjem stvarnih arkada. Naprotiv, na drugoj ploči, koja je sačuvana samo jednim dijelom, i koja vjerojatno pripada južnoj (Tvrtkovoj?) grobnici, umjetnik nastoji da izvede predstavu stvarnih arkada. I ovdje su lukovi arkada polukružni, ali se oni međusobno prepliću, pa time uvode i gotičke impresije u čitavu sliku. I lukovima po rubu teku jednostavne profilacije, a osim toga, svi stupovi imaju naglašene baze i kapitele. Dekorativnost ovog ukrasa u velikoj mjeri povećavaju rešetke koje zatvaraju oko tri četvrtine slobodnog prostora između arkada...Zajednička je karakteristika ovih ploča što su izrađene od muljike, što debljina i profilacija rubova odgovaraju gornjim mramornim pločama i što im je obrada u zanatskom pogledu besprijekorna. Svi ukrasi izvedeni su u plitkom reljefu, pa se po tome, kao i po materijalu (muljici) približavaju dekorativnoj plastici sa portala i prozora kraljevskog dvora i grobne kapele. Ipak, treba naglasiti da se na našim pločama rješava i teža umjetnička problematika (predstave ljudskih i životinjskih likova), dok ostali ukrasi ostaju pretežno u sferi dekoracije i simbolike, a u tehnici rada vjernije oponašaju duborez«.(3)

Te gotičke slijepe arkade na pločama u grobnoj crkvi Kotromanića na glavnoj bosanskoj srednjovjekovnoj prijestolnici Bobovcu uskoro će biti temeljito istražene i predstavljene u stručnoj literaturi. Naime, njima su vrlo slične gotičke slijepe arkade u crkvi i na portalu nekadašnje hodočasničke, a danas kao slovenski kulturni spomenik zaštićene crkve Svetog Petra u naselju Dvor pri Polhovem Gradcu, koje je slovenski povjesničar umjetnosti Emilijan Cevc (1920-2006) povezao sa akvilejskim misalima.(4) Slovenski povjesničar umjetnosti Samo Štefanac ovako je opisao gotičke slijepe arkade u crkvi Svetoga Petra: »Posebnost dvorskega prezbiterija so nadstropne empore ob vzdolžnih stenah, ki počivajo na konzolnih nosilcih, njihova ograja pa je dekorirana s slepimi gotskimi arkadami izvedenimi v plitvem reliefu«.

Slijepe arkade u crkvi Svetog Petra u Dvoru pri Polhovem Gradcu IZVOR: https://s3-eu-west-1.amazonaws.com/nappic/1/508/_55b9ccf717008.jpg

Slijepe arkade u crkvi Svetog Petra u Dvoru pri Polhovem Gradcu (detalj)

Crkva Svetog Petra u naselju Dvor pri Polhovem Gradcu: IZVOR: https://s3.amazonaws.com/gs-geo-images/7acaf9fc-4af2-4584-ab23-f31c4b0e6f54_l.jpg

Gotičke slijepe arkade na portalu crkve Svetog Petra u naselju Dvor pri Polhovem Gradcu:

Crkva Svetog Petra sagrađena je inače u šesnaestom stoljeću. Po arhitekturnom tipu to je trobrodna dvorana sa srednje dugačkim korom, koju je moguće objasniti i kao zadnju fazu u razvoju tzv. gorenjske dvoranske crkve. Na portalu crkve Svetog Petra svoje ime je uklesao majstor Gregorivs Rvckhenstain 1544. godine. Zanimljivo je da se i ta crkva nalazi na dvoru odnosno u naselju sa imenom Dvor pri Polhovem Gradcu, koje je nekad bilo posjed Celjskih grofova. Ime tog naselja još uvijek je pokriveno velom tajne.

Vjerujem da će i rasprava o gotičkim slijepim arkadama osnažiti moju hipotezu o grobu kralja Tvrtka I. na Bobovcu.

                                                        Literatura & Bilješke

1. http://arhiv.bosnjak.si/images/stories/pdf/kralj-na-bobovcu.pdf

2. Peter ŠTIH, Celjski grofje kot dediči bosanske krone - listina bosanskega kralja Tvrtka II. Kotromanića za Celjskega grofa Hermana II. iz leta 1427, Vojetov zbornik Ljubljana 2006, str. 79-103.

3. Pavao ANĐELIĆ, Bobovac i Kraljeva Sutjeska. Stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću, Sarajevo 1973, str. 95.

4. Samo ŠTEFANAC, Dvor pri Polhovem Gradcu, p. c. sv. Petra. Gotika v Sloveniji: [razstava, Ljubljana 1995, Slovenija] (ur. Janez Höfler). Narodna galerija, Ljubljana, 1995, str. 121, 122.