Gotičke slijepe arkade na kraljevskom dvoru na Bobovcu i na Dvoru pri Polhovem Gradcu
U Ljubljani prije desetak
godina uz interpretaciju heraldičkih simbola, pečata i novca prvog bosanskog kralja
Tvrtka I. Kotromanića, predstavio sam i hipotezu da je u jednom od grobova u dvorskoj
crkvi na Bobovcu pokopan kralj Tvrtko I. (1)
Iako je bila ta hipoteza sasvim solidno argumentirana dosad nije privukla naročitu
pažnju istraživača: koliko mi je poznato spomenuo ju je jedino ugledni
slovenski povjesničar Peter Štih i to u svojem članku objavljenom u
ljubljanskom Vojetovom zborniku 2006. godine.(2) To i nije tako čudno ako uzmemo u obzir činjenicu da je sličnu
sudbinu doživjela i većina artefakata, koje je sredinom prošlog stoljeća na
Bobovcu otkrio bosanski arheolog Pavao Anđelić (1920-1985).
Među onim gotovo sasvim
zaboravljenim bobovačkim artefaktima ovdje želim upozoriti samo na gotičkim
slijepim arkadama ukrašene kamene ploče od kojih su napravljeni grobovi
plemenitih Kotromanića.
Gotičke slijepe arkade IZVOR: PAVAO ANĐELIĆ, Bobovac i Kraljeva Sutjeska. Stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću, Sarajevo 1973 |
Gotičke slijepe arkade IZVOR: PAVAO ANĐELIĆ, Bobovac i Kraljeva Sutjeska. Stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću, Sarajevo 1973 |
Pavao Anđelić ih
je ovako opisao: »Na dvije bočne ploče izveden je ukrasni motiv slijepih
arkada. Na jednoj, koja je sačuvana u cjelini i u prvotnom položaju u
konstrukciji sjeverne (Ostojine) grobnice, to su jednostavne polukružne
(romaničke) arkade koje oponašaju ovaj motiv sa slikarskih platna i ne tendiraju
za vjernim prikazivanjem stvarnih arkada. Naprotiv, na drugoj ploči, koja je
sačuvana samo jednim dijelom, i koja vjerojatno pripada južnoj (Tvrtkovoj?)
grobnici, umjetnik nastoji da izvede predstavu stvarnih arkada. I ovdje su
lukovi arkada polukružni, ali se oni međusobno prepliću, pa time uvode i
gotičke impresije u čitavu sliku. I lukovima po rubu teku jednostavne
profilacije, a osim toga, svi stupovi imaju naglašene baze i kapitele.
Dekorativnost ovog ukrasa u velikoj mjeri povećavaju rešetke koje zatvaraju oko
tri četvrtine slobodnog prostora između arkada...Zajednička je karakteristika
ovih ploča što su izrađene od muljike, što debljina i profilacija rubova
odgovaraju gornjim mramornim pločama i što im je obrada u zanatskom pogledu
besprijekorna. Svi ukrasi izvedeni su u plitkom reljefu, pa se po tome, kao i
po materijalu (muljici) približavaju dekorativnoj plastici sa portala i prozora
kraljevskog dvora i grobne kapele. Ipak, treba naglasiti da se na našim pločama
rješava i teža umjetnička problematika (predstave ljudskih i životinjskih
likova), dok ostali ukrasi ostaju pretežno u sferi dekoracije i simbolike, a u
tehnici rada vjernije oponašaju duborez«.(3)
Te gotičke slijepe arkade na
pločama u grobnoj crkvi Kotromanića na glavnoj bosanskoj srednjovjekovnoj prijestolnici
Bobovcu uskoro će biti temeljito istražene i predstavljene u stručnoj
literaturi. Naime, njima su vrlo slične gotičke slijepe arkade u crkvi i na
portalu nekadašnje hodočasničke, a danas kao slovenski kulturni spomenik zaštićene
crkve Svetog Petra u naselju Dvor pri Polhovem Gradcu, koje je slovenski
povjesničar umjetnosti Emilijan Cevc (1920-2006) povezao sa akvilejskim
misalima.(4) Slovenski povjesničar umjetnosti Samo Štefanac ovako je opisao gotičke slijepe arkade u crkvi Svetoga Petra: »Posebnost dvorskega prezbiterija so nadstropne empore ob vzdolžnih stenah, ki počivajo na konzolnih nosilcih, njihova ograja pa je dekorirana s slepimi gotskimi arkadami izvedenimi v plitvem reliefu«.
Slijepe arkade u crkvi Svetog Petra u Dvoru pri Polhovem Gradcu IZVOR: https://s3-eu-west-1.amazonaws.com/nappic/1/508/_55b9ccf717008.jpg |
Slijepe arkade u crkvi Svetog Petra u Dvoru pri Polhovem Gradcu (detalj) |
Crkva Svetog Petra u naselju Dvor pri Polhovem Gradcu: IZVOR: https://s3.amazonaws.com/gs-geo-images/7acaf9fc-4af2-4584-ab23-f31c4b0e6f54_l.jpg |
Crkva Svetog Petra
sagrađena je inače u šesnaestom stoljeću. Po arhitekturnom tipu to je trobrodna
dvorana sa srednje dugačkim korom, koju je moguće objasniti i kao zadnju fazu u
razvoju tzv. gorenjske dvoranske crkve. Na portalu crkve Svetog Petra svoje ime je
uklesao majstor Gregorivs Rvckhenstain 1544. godine. Zanimljivo je da se i ta crkva nalazi na dvoru odnosno u naselju sa imenom Dvor pri Polhovem
Gradcu, koje je nekad bilo posjed Celjskih grofova. Ime tog naselja još uvijek
je pokriveno velom tajne.
Vjerujem da će i rasprava
o gotičkim slijepim arkadama osnažiti moju hipotezu o grobu kralja Tvrtka I. na
Bobovcu.
Literatura & Bilješke
2. Peter ŠTIH, Celjski grofje kot dediči bosanske krone - listina bosanskega kralja Tvrtka II. Kotromanića za
Celjskega grofa Hermana II. iz leta 1427, Vojetov zbornik Ljubljana 2006, str.
79-103.
3. Pavao ANĐELIĆ, Bobovac
i Kraljeva Sutjeska. Stolna mjesta bosanskih vladara u XIV i XV stoljeću,
Sarajevo 1973, str. 95.
4. Samo ŠTEFANAC, Dvor pri Polhovem Gradcu, p. c. sv. Petra. Gotika v Sloveniji: [razstava, Ljubljana
1995, Slovenija] (ur. Janez Höfler). Narodna galerija, Ljubljana, 1995, str.
121, 122.
Ni komentarjev:
Objavite komentar