BOSANCI U DJELU SRPSKOG KNJIŽEVNIKA PAVLA SOLARIČA (1779-1821) 

U Ljubljani i u Mostaru 2005. i 2006. godine objavio sam jedan članak o bosanskom identitetu bosanskih katolika, muslimana i pravoslavnih (Bošnjana, Bošnjaka odnosno Bosanaca).(1) U zadnje tri godine primijetio sam da su se i brojni drugi bosanski državljani islamske vjeroispovijesti na različite načine uključili u raspravu o oznakama Bošnjani, Bošnjaci odnosno Bosanci. Neki od učesnika te rasprave otišli su čak tako daleko da su se predstavili kao potomci starih srednjovjekovnih Bošnjana odnosno kao Bošnjaci, a neki kao Bosanci. Postoji inače više vrlo lijepih »ilustracija« te rasprave. Jedna od njih je i članak, koji je u Sarajevu 17.12. 2012. godine objavio novinar, te nekadašnji  glavni i odgovorni urednik sarajevskog dnevnika Dnevni Avaz Faruk Vele. Taj članak ima naslov »Lažne dileme o 'bosanstvu' i 'bošnjaštvu', ili kako Bošnjake zaklati olovkom«. U jednom dijelu članka moguće je pročitati da je Bosanac samo teritorijalna identifikacija: »Aktuelna debata o tome o tome da li Bošnjaci trebaju krenuti putem 'bosanstva' ili 'bošnjaštva' u suštini predstavlja najobičniju podvalu i provokaciju. Bosanac i Bošnjak su dvije različite identifikacije. Bošnjak je nacionalna, a Bosanac teritorijalna identifikacija. I tu nema nikakvih dilema. Tačka! Ja sam Bosanac, to je sasvim jasno. Rođen sam i odrastao u srednjoj Bosni, u istom gradu gdje su stasavali Hadži Mustafa Bošnjak Muhlisi, dr. Fehim Bajraktarević, Branko Mikulić, Ahmed ef. Burek, Džemaludin Latić,  Goran Čišić...Ali, ja sam i Bošnjak koji govori bosanskim jezikom, ponosi se bošnjačkim identitetom i islamskom vjerom. Kao što se moji susjedi Hrvati, također, s pravom, smatraju Bosancima i ponose katoličkom vjerom. Također, i komšije Srbi s ponosom nose pravoslavnu vjeru, te se (mnogi od njih) smatraju Bosancima, baš kao i ja. S punim pravom! Kao Bosance, ali i Hrvate i Srbe te naše susjede vide i drugi.«.(2) 

Pošto je bila većina učesnika već spomenute rasprave uvjerena da su Bosanci isključivo (u dvadesetom stoljeću prvi put upotrijebljena) teritorijalna oznaka pod kojom je potrebno tražiti Bošnjake, Hrvate i Srbe, odlučio sam da se i u ovom članku suprotstavim tim inače sasvim neozbiljnim i zlonamjernim interpretacijama. Smatram naime da su Bosanci oznaka pod kojom moramo tražiti isključivo bosanske katolike, muslimane i pravoslavne. Osim toga, i historijski fakti svjedoče da ta oznaka nije teritorijalna oznaka odnosno da nije nastala u dvadesetom stoljeću. Ovdje ne želim raspravljati o Bosancima, koje je spomenuo turski osmanski putopisac Evlija Čelebi (1611-1682).(3) Cilj mi je prije svega da sasvim na kratko predstavim djelo s naslovom »Novo graždansko zemleopisanije«, koje je u Veneciji 1804. godine objavio u okolini hrvatskog grada Bjelovar rođeni srpski književnik Pavle Solarič (1779-1821). U tom djelu je naime Pavle Solarič spomenuo i Bosnu i Bosance. To se lijepo vidi u njegovim rečenicama, koje je citirao hrvatski historičar književnosti, filolog i kazališni radnik Nikola Andrić (1867-1945): »U Bosni, veli, žive Bosanci, slavan i svobodoljubiv narod, koji govori slavenski 'počti (gotovo) kao Srbi'. Stanovničtvo je koje muhamedanske vjeroispovijesti — većim dijelom 'Islam primivši  Slavjani' — a koje rimokatoličke; najvećim dijelom pako 'gre-česki Hristijani'. Bosna može podići do 80.000 oružanih ljudi, a ima 24 velike i male utvrde, 15 gradova, 40 vesi, 20 grečeskih manastira, od kojih su dva pusta, a 5 rimokatoličkih, med kojima dva stoje prazna«.(4) To Solaričevo djelo i dosad je bilo dosta važno jer je nastalo na temelju djela, koje je pod naslovom »Allgemeine Einleitung in die neueste Erdbeschreibung« u Weimaru 1797. godine objavio njemački geograf Adam Christian Gaspari (1752-1830), a moglo bi imati još veći značaj u procesu vraćanja bosanskog identiteta svim bosanskim katolicima, muslimanima i pravoslavnima (Bošnjani, Bošnjaci odnosno Bosanci).

 

ILUSTRACIJA: Naslovna stranica djela Pavla Solarića. IZVOR: http://www.barper.com/slika_naj.php?ime=26279_1 (stanje na dan 1.6. 2013)

                                                            Bilješke i Literatura

1. http://www.most.ba/108/008.aspx (stanje na dan 1.6. 2013. godine)

2. http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=15512:lazne-dileme-o-bosanstvu-i-bosnjastvu-ili-kako-bosnjake-zaklati-olovkom&catid=201:aktuelnosti-kat&Itemid=458 (stanje na dan 3.6. 2013. godine)

3. Evlija ČELEBI, Putopis. Odlomci o jugoslovenskim zemljama, Sarajevo 1967, str. 120.

4. Nikola ANDRIĆ, Život i književni rad Pavla Solarića, Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb 1902, str. 124.